14.04.2020

Marija Cimbaljević: Drugačiji, ne manje vrijedni!

"Autistični spektar nije bolest za koji se prepisuje lijek, već stanje, a to koliko će dijete napredovati zavisi od težine tog stanja, tima stručnjaka i porodice", kaže Marija Cimbaljević.

Marija Cimbaljević, defektolog­ - oligofrenolog zadužena za rad sa djecom i mladima sa smetnjama u razvoju u Udruženju “Puževa kućica” Budva, kaže da je autizam vrlo složen neurorazvojni poremećaj koji zahvata sve aspekte dječije ličnosti, da se javlja u prve tri godine života i traje cijeli život. Prema njenim riječima učestalost autizma u opštoj populaciji je 1 na 68, a kod dječaka učestalost je i do četiri puta češća u odnosu na djevojčice. Cimbaljević ističe da su uzroci autističnog spektra još uvijek nepoznati i pored brojnih teorija o etiologiji autizma, kao i da se istražuje jedna od prihvaćenih teorija da djeca iz autističnog spektra imaju izmijenjenu CNS strukturu.

 

„Oni vide, čuju i osjećaju, ali te utiske teško sklapaju u smislenu cjelinu, pa se zato povlače u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost. Sve osobe sa autizmom imaju slične poteškoće, ali se njihovo ponašanje i odnosi sa drugim ljudima mogu drastično razlikovati“, kaže Cimbaljević.

 

 

Simptomi autizma

 

Cimbaljević ističe da se razvojni problemi iz spektra autizma teško uočavaju prije druge godine života, iako se znaci mogu ispoljiti već u prvim mjesecima. Neki od simptoma su nedostatak emocionalnih odgovora prema ljudima i stvarima, nedostatak verbalne i neverbalne komunikacije, bizarnost u ponašanju i stereotipije.  

 

„Tako se dešava da beba ne reaguje na kontakt očima, ne uzvraća osmijeh, ne pravi buku da bi privukla pažnju, ne reaguje na maženje, ne pruža ruke da je podignu, ne imitira pokrete i izraze lica, ne prati vizuelno predmete i ne slijedi gestove kada joj se nešto pokazuje. Ti prvi znaci mogu da zavaraju i često se pogrešno tumače kao znakovi „dobrog djeteta“ kaže Cimbaljević. Ona ističe da ukoliko se uoče na vrijeme, terapeuti i defektolozi mogu iskoristiti puni potencijal mladog mozga, obzirom da su sredinski stimulusi ključni faktor u razvoju njihovih sposobnosti.

 

Teškoće u komunikaciji  i socijalizaciji

 

Kod osoba iz autustičnog spektra prisutne su teškoće u komunikaciji i socijalizaciji, što se manifestuje usporenim, nerazvijenim ili slabo razvijenim govorom. “Oni koji razviju govor često naglašavaju ili ponavljaju iste riječi, na pitanje odgovaraju ponavljanjem istog, govore o sebi u trećem licu, teško izražavaju potrebe i želje, ne razumiju šale, ironiju ili sarkazam. Osim toga, teškoće u okviru socijalnih interakcija, čine da osobe sa autizmom često djeluju nezainteresovano i u svom svijetu, ne igraju se sa drugom djecom, ne vole dodire, maženje, ne razumiju osjećanja i ne dijele interesovanja sa drugom djecom“, kaže Cimbaljević.

 

Ona dodaje da osobe sa autizmom teško mogu da razumiju i tumače tuđe misli, osjećanja, da predvide šta će se ubuduće dešavati, teško razumiju koncept opasnosti. „U ponašanju slijede strogu rutinu, postaju uznemireni, autoagresivni i agresivni ukoliko promijenimo raspored stvari u kući, ili ukoliko idu na spavanje u nestandardno vrijeme. Privrženi su određenim predmetima, skloni ponavljanju istih pokreta, pljeskanju, pucketanju prstima...“, kaže Cimbaljević.   

 

Pomoć i podrška

 

Rana dijagnoza, rana intervencija i tretmani daju pozitivne rezultate, pomažu djetetu u učenju, rastu i cjelokupnom napretku. Cimbaljević  ističe da autistični spektar nije bolest za koji se prepisuje lijek, već stanje, a to koliko će dijete napredovati zavisi od težine tog stanja, tima stručnjaka i porodice.

“Veoma je važno što ranije uključiti dijete u defektološki tretman, upisati ga u vrtić, uz podršku personalnog asistenta. Neophodno je i  da se roditelji adekvatno informišu o ovim poremećajima, da razumiju problem i mogućnosti svog djeteta, kao i da svoje zahtjeve prilagode tome”, poručuje Cimbaljević.

 

Članak je objavljen u okviru projekta „Socijalna inkluzija djece i mladih sa smetnjama u razvoju“ koji sprovodi NVO Udruženje roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju „Puževa kućica“ Budva u saradnji sa NVO „Sedma sila mladih“ uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore.

Sadržaj članka predstavlja isključivu odgovornost autora i ne odražava stav donatora.

 

 

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt