22.12.2018

Debatni klub SMŠ "Danilo Kiš" nastavlja da niže uspjehe

"Sve generacije su imale svoj iskaz, i ostale upamćene kao simbol timskog pregnuća, vjeran pokazatelj vrijednosti budvanske omladine i predanog i kontinuiranog rada u debatnom programu, bez kojeg zasigurno, brojni talenti ne bi došli do izražaja", kaže za Krug mladih Krsto Vuković , predsjednik Debatnog kluba SMŠ "Danilo Kiš".

 

Pripremile:

Ana Stanić,

Jovana Jagetić

 

 

Više od dvije decenije Debatni klub SMS „Danilo Kiš“ niže uspjehe na državnim, evropskim i svjetskim prvenstvima. Od osnivanja davne 1997. godine do danas, brojne generacije debatera predvođene mentorom Krstom Vukovićem, učile su i prezentovale šta znači kultura dijaloga, razvijena krizička misao, sposobnost brzog logičkog promišljanja i reagovanja, stil i ljepota govora, sposobnost i spremnost da se čuje drugo i do kraja sasluša drugačije misljenje. Prošle godine obilježen je jubilej 20 godina postojanja Debatnog kluba, kada je i proglašen za najbolji u Crnoj Gori.

Ni ove godine nijesu izostali uspjesi. Na nedavno održanom 18. državnom prvenstvu u debati, ekipa budvanskih gimnazijalaca osvojila je drugo mjesto. Domaćin takmičenja bila podgorička srednja škola Medresa “Mehmed Fatih. Ovogodišnji predstavnici Anastasija Đurović, Jovana Jagetić i Ivan Krivokapić takmičili su se u konkurenciji najjačih crnogorskih gimnazija i stručnih škola i ostvarili četiri pobjede u pet debata i time osvojili drugo mjesto. Teme su bile: "U pravosudni sistem Crne Gore treba uvesti suđenje porotom", "Profesore u srednjim školama treba zamijeniti robotima", "Treba slijediti razum a ne srce", "Treba podizati spomenike samo istaknutim ličnostima iz domena umjetnosti i nauke".

 

Prof. Krsto Vuković sa ovogodišnjim debaterima Jovanom Jagetić i Ivanom Krivokapićem

 

Još jedno uspješno zavšeno državno prvenstvo i uspjeh budvanskih debatera bio je povod da razgovaramo sa osnivačem i mentorom Debatnog kluba SMŠ "Danilo Kiš" Krstom Vukovićem.

 

Šta je to debata, zašto je važna i koje sposobnosti razvija kod debatera?

 

Debata je struktuirana, argumentovana, civilizovana rasprava a priori zasnovana na jednakim šansama sagovornika da ubijede u važnost i istinitost sopstvenog stanovišta. Usmjerena je po pravilu visoko vrednosnim ciljevima (beznačajne stvari ne traže debatu), što ima direktne pozitivne projekcije prema društvu, ali, zavisno od uzrasta može biti itekako korisna i za indivualan razvoj. Podstiče proces sazrijevanja ličnosti, obogaćuje kognitivne kapacitete, razvija sposobnost brzog logičkog promišljanja i reagovanja, stil i ljepotu govora podiže na viši nivo, centrira značaj kulture dijaloga, razvija sposobnost i spremnost da se čuje drugo i do kraja  sasluša drugačije mišljenje. Debater praktično demonstrira principe tolerancije, insistira na stalnom preispitivanju argumenata razvijajući modele i vještinu kritičkog mišljenja, omogućava sagledavanje kompleksnih društvenih problema iz razlicitih uglova.

 

Isključujući pritisak ličnog stava, a posebno emotivni, debata snažno razvija osobinu samokritičnosti i preispitivanja vlastitih ubjeđenja, kao i sposobnost racionalnog obrazlaganja argumenata. Znanja i vještine koje podstiče i razvija debata bitne su determinante slobodoumnog i civilizovanog pojedinca, a time i temelj građanskog aktivizma i demokratskog društva.

 

 

Kada je osnovan Debatni klub SMŠ „Danilo Kiš“?

 

Klub postoji od 1997. godine a prvi koraci su vezani za inicijativu profesorice Bojane Papović, koja je debatu na izvjestan način "preporučila" Aktivu društvenih nauka.

Na početku, od prvog radnog sastanka održanog 18.10.1997.godine, Debatni klub je okupljao dvadesetak učenika, da bi do kraja školske 97/98.godine taj broj bio skoro udvostručen. Nakon toga, slijedila je „borba“ na nekoliko frontova. Da se debata popularizuje i omasovi članstvo, da se održi kontinuitet rada uprkos brojnim preprekama (nerazumijevanje, otpor, finansije), da se izborimo za ravnopravan status sa ostalim klubovima na nivou Crne Gore, da se uhvatimo u koštac sa svjetskim debatnim sistemima-standardima. I uspjeli smo. Klub je ušao u treću deceniju postojanja.

 

Bojana Papović, Krsto Vuković, Dragan Radulović sa debaterima

 

Na koji način pripremate debatere i kako ih bodrite pred takmičenje?

 

Osim u posljednjih par godina postojali su redovni termini/sesije uključujući radne dane i vikende. Debatni program ne podrazumijeva samo takmičenja i pripreme za turnire već i rad na svim strukturalnim elementima. Radili smo debatne formate (KP, KPP, WS, AF), argumentacijske strategije, logičke greške, stil, unakrsna ispitivanja i brojne druge segmente, a po potrebi obrađivali teme za raspisane turnire. U poslednje vrijeme zbog raznih opterećujućih okolnosti taj ustaljeni dugogodišnji tempo je malo usporen i racionalno sveden. Sastanci su ređi a priprema funkcionalno usmjerena na prioritetne događaje. To podrazumijeva kraći ali intezivniji uvid u temu odnosno izvore informisanja (internet, knjige, intervju sa stručnjacima), brže konstruisanje tzv. slučajeva i bržu podjelu uloga (pozicija) u timu. Naravno, ne na štetu kvaliteta i po svaku cijenu. Debata podrazumijeva timski rad i važno je da komuniciramo iskreno, bez sujete, uz viši nivo odgovornosti. Svaka debata se priprema, planira, postoje očekivanja ali ne i nezdrava presija. U tom smislu je važno da mi učenici vjeruju, da ono što govorim i tražim nije van njihovih moći. Zahvaljujući uzajamnom povjerenju, radu i predanosti, trema gubi uporište, samopouzdanje nužno raste.

 

 

Koliko je budvanska omladina zainteresovana za ovakav vid edukacije?

 

Od prvog zvaničnog nastupa naših debatera, ime SMŠ“Danilo Kiš“ uvršteno je  u kategoriju mnogo iskusnijih i afirmisanijih klubova iz najuglednijih škola diljem bivše Jugoslavije.  Od tada do sada, u proteklih dvadeset  godina, pomenuta pripadnost eliti debatnih klubova konstantno je potvrđivana. Smjenjivali su se turniri na nacionalnom i regionalnom nivou, evropska i svjetska prvenstva, debatni kampovi, brojne TV debate, javne debate, prezentacione debate i mnoge druge aktivnosti kroz koje je  prošlo preko hiljadu učenika. Među njima je bilo đaka svih razreda. Vjerovatno zbog predmetnih programa i svojevrsnog  takmičarskog etosa, domininantno su se prijavljivali gimnazijalci ali sjajni rezultati  i vrhunski dometi debatera pripadali su svima. Sve generacije su imale svoj iskaz, i ostale upamćene kao simbol timskog  pregnuća, vjeran pokazatelj vrijednosti  budvanske omladine i predanog i kontinuiranog rada u debatnom programu, bez kojeg zasigurno, brojni talenti ne bi došli do izražaja.

 

 

Koliko često učestvjete na takmičenjima?

 

Zavisi od broja raspisanih turnira a ponajviše od finansijskih mogućnosti. Svake godine učestvujemo na državnom takmičenju, na revijalnim debatama povodom značajnih datuma, u raznim projektima (TV debate, konferencije, BalMun itd) a u prosjeku svake druge godine na regionalnim, evropskim i svjetskim takmičenjima.

 

Na kojim takmičenjima ste učestvovali tokom dosadašnjeg rada? Koje značajne nagrade i priznanja ste osvojili? 

 

Dvadeset i jedna godina intezivnog i veoma plodonosnog rada ne može stati u jednu rubriku vašeg časopisa. Za nas je najvažnije postignuće sa učenicima učešće na 5 svjetskih prvenstava u debati: Vels 2006, SAD 2008, Qatar 2010, Turska 2013. i Njemačka 2016. i 2 evropska prvenstva u Njemačkoj 2006. i 2011.

 

Po kriterijumima kao što su broj učenika, raznovrsnost sadržaja, rezultati, organizacija takmičenja, 25.decembra 2017.godine na svečanosti povodom jedinstvenog jubileja, naš  Debatni klub je proglašen za najboljeg u 20 godina Debatnog programa Crne Gore, ja sam dobio nagradu za najboljeg profesora – mentora u protekle dvije decenije. Klub, Sanja Rađenović kao najbolja bivša debaterka i ja, takođe u svojim kategorijama, preko Centra za kulturu dijaloga iz Sarajeva, nominovani  smo i za najbolje u Evropi.

 

Po čemu je budvanski Debatni klub prepoznatljiv?

 

Kad otputujete negdje  (čak i van Crne Gore) i sretnete se sa profesorima drugih škola, sa đacima, jedno od prvih pitanja je vezano za naš debatni klub. Samo u Sloveniji smo bili 8 puta. Zahvaljujući poznanstvu preko debate ostvarili smo u dva navrata razmjenu učenika sa gimnazijom “Franc Miklošič” iz Ljutomera. Pa sjajnu saradnju sa banjalučkom gimnazijom i drugim školama BiH, sa čačanskom gimnazijom,  beogradskim gimnazijama i ekonomskim školama, školama iz Pirota i Niša, omladinskim forumom  Skoplja itd, itd.

Mi smo 20 godina mukotrpno stvarali ugled i poseban imidž ne samo po pitanju debate. Prezentovali smo sve najbolje što budvanska omladina ima i po pitanju obrazovanja i u pogledu oratorskih znanja i vještina, ali i po pitanju kulture.

Srećan sam što na svakom mjestu gdje smo bili a i na drugim gdje su čuli za nas, imamo širom otvorena vrata.

 

 

Organizujete susrete i prijateljske debate sa drugim školama i gradovima. Jeste li zadovoljni saradnjom sa njima?

 

Malo je poznato da sam u značajnim periodima konstituisanja i jačanja Debatnog programa vodio učenike u Herceg Novi, Kotor, Tivat, Cetinje, Bar, Ulcinj, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane, i tamo organizovao tzv.prezentacione debate. Moji đaci su godinama prenosili znanje o debati i žar bavljenja debatom i mnogima pomogli da se uključe u Debatni program Crne Gore. Malo je poznato i da je zahvaljujući nama debata zaživjela po prvi put u istoriji ruskog obrazovnog sistema. Nakon saradnje i susreta u Budvi a potom i formiranja BIDA-e (budvanska debatna akademija), njihovi debateri su zajedno sa našim učestvovali na svjetskom prvenstvu u Dohi. To je bilo prvo svjetsko prvenstvo za Ruse a treće za nas.

 

Koliko puta je Debatni klub SMŠ "Danilo Kiš" bio domaćin i organizator državnih i drugih takmičenja?

 

15 puta. Posljednje je bilo prošle godine prvenstveno zahvaljujući TO Budva na čemu smo neizmjerno zahvalni. Mnogo puta do sada, Opština je nalazila način da podrži  ne samo naše učenike već i Debatni program u cjelini. Posebno sam ponosan na Budva Open, međunarodno takmičenje koje je okupljalo i po 200 učesnika iz brojnih zemalja. Nažalost, uprkos enormnom značaju za našu školu ali i cijeli grad, prije nekoliko godina desio se mali zastoj. Nadam se da neće dugo trajati.

 

 

Kako je nastala emisija "Mislionica“ koje je emitovana na Televizoji Crne Gore?

 

Centar za kreativnu komunikaciju “Logos” je krovna institucija koja realizuje Debatni program u našoj zemlji već 16 godina. Za to vrijeme, između ostalog radili smo TV debate na TV Budva, Federalnoj TV BiH i lokalne dokumentarne programe. Mislionica je projekat kojeg sam radio i prije desetak godina na TVCG. Tada smo prvo realizovali Prvenstvo Crne Gore u Pljevljima gdje je 6 najboljih ekipa steklo pravo snimanja na TVCG, a potom smo i snimili desetak debata. Ovog puta, po kriterijumima Debatnog programa u konkurenciji 24 škole određeno je 12 timova za 12 emisija  po klasičnom kup-sistemu. Škole su u svakoj emisiji predstavljene video materijalom, učenici debatuju na različite teme. Naš tim je bio u malom problemu zbog otkazivanja nekih učenika pred sami nastup ali sveukupno gledano, zadovoljan sam učinkom. Anastasija Đurović, Jovana Jagetić i Ivan Krivokapić odradili su prvu debatu u životu i to pred kamerama i ostavili sjajan utisak.

 

Jeste li zadovoljni rezultatima nedavno održanog državnog prvenstva u debati?

 

Takmičenje je održano 7-9.12. u Medresi “Mehmed Fatih” u Podgorici. Prijavljeno je bilo 18 ekipa, 13 se izdvojilo za 3 obavezna kruga na teme: “Ovaj Dom smatra da u pravosudni  sistem Crne Gore treba uvesti suđenje porotom” i “Ovaj Dom smatra da profesore u srednjim školama treba zamijeniti robotima”. Nakon 3 pobjede u sve tri debate, naš tim u sastavu Anastasija Đurović, Jovana Jagetić i Ivan Krivokapić plasirao se u polufinale. U toj, 4. debati pobijedili smo tim gimnazije “Miloje Dobrašinović” iz Bijelog Polja, inače polufinalistu Mislionice na TVCG, a na temu: Ovaj Dom smatra da treba slijediti razum a ne srce”.

 

U finalu smo, nažalost, odlukom žrijeba morali da zastupamo tezu da - treba podizati spomenike samo istaknutim ličnostima iz domena umjetnosti i nauke - pa se poraz od tima cetinjske gimnazije mogao i pretpostaviti.

 

U svakom slučaju, činjenica da su na takmičenju bili timovi najjačih crnogorskih škola, drugo mjesto je veliki uspjeh i još jedna potvrda veličine i renomea našeg debatnog kluba.

 

Pamtite li neku anegdotu sa takmičenja i putovanja?

 

Bilo ih je mnogo.  Evo jedne situacije sa svjetskog prvenstva u Velsu, 2006.godine. Nije klasična anegdota ali pokazuje koliko je sve ovo o čemu pričamo zapravo izuzetno složeno i ponekad teško. Kompletan nacionalni tim činili su debateri naše škole: Petra Bjelica, Andrijana Nikić, Nina Smailagić, Milena Bojanić, Jelena Jelušić. To je bilo naše prvo svjetsko prvenstvo i bili smo poprilično naoštreni.  Naročito za jednu debatu - sa reprezentacijom Njemačke! Sa puno volje i entuzijazma  smo krenuli put  škole, ušli u učionicu…Međutim, nakon debate i vijećanja sudija, uslijedilo je nemušto obrazloženje u korist naših protivnika…i šok. Razlika kod troje sudija bila je ukupno 2 poena (kod dvoje po pola boda a može po jednom i 30 razlike)…Dakle, nervoza. Ja izašao, pokušavam da shvatim da tako mora sa malim zemljama i da treba da smo mnogo, mnogo bolji da bi jedva pobijedili, i pripremam šta da kažem đacima…Međutim, prva od njih koja je izašla protutnja ko brzi voz pored mene,  počinje da plače, i ne sluša me šta pričam. Druga stavlja slušalice u uši i pojačava muziku takođe ne konstatujući me, treća me gleda ko iz tuđe glave i pita ima li kakva tableta za smirenje u maniru kao da traži čašu vode…Ćutanje….I taman kad sam pomislio da će ih brzo sve proći, prilazi mi  jedna od njih i kaže: “Nije ovo za mene, ja hoću kući, ali odmah” …E rekoh, ok, nema problema, sad ću pokušati da sredim specijalni avion za tebe. Imamo let za 15 dana ali kad čuju za problem, shvatiće…Umjesto prema Budvi, naravno krenuli smo prema Kardifu. Vratili  se u studentske odaje. Narednih 5 sati nisu izlazile iz sobe, san je bio rješenje. A ja sam presjedio ispred vrata jer mi je ključ bio u torbi kod njih.

 

 

 

 

 

 

 

 

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt