06.04.2019

Festival „Male morske pjesme i priče“ dokazao kvalitet i svrhu postojanja - Nagraćeni najbolji radovi

„Glavna tema festivala jeste more, o kome jačamo svijest da može biti duhovno blago za umjetnost. Iza ovog festivala stoji uspješna organizacija koja snosi veliku odgovornost. Za današnju djecu koja  vrijeme provode sa mobilnim telefonima i ne okreću se za knjigom, teško je osmisliti sadržaj festivala“, kazala je za Krug mladih Radmila Knežević, predsjednica NVO „Dramski studio Budva“  .

 

Priredila: Mirjana Kasalica

April u Budvi počeo je u znaku tradicionalnog dječjeg festivala „Male morske pjesme i priče“, u organizaciji NVO “Dramski studio Budva” i JU “Narodna biblioteka Budve”, koji je i ove godine okupio brojne učesnike, književnike i dječije pisce. Bogat program potvrdio je cilj i svrhu Festivala, a to je razvijanje i podsticanje dječjeg stvaralaštva.

 

Petodnevnom programu Festivala prethodio je Konkurs za najbolju priču na temu „Moje zamišljeno putovanje“. Konkurs je imao do sada najveći odaziv učesnika, pristiglo je čak 260 radova iz Crne Gore i regiona. Prvu nagradu u starijoj kategoriji osvojio je Uroš Tirnanić-učenik 8 razreda OŠ „Ratko Mitrović“ iz Beograda, a u mlađoj ketegoriji Julija Kadina-učenica petog razreda Druge osnovne škole iz Budve.

 

 

Tokom trajanja festivala realizovane su književne, ekološke i likovne radionice, kvizovi, okrugli stolovi, žurke, projekcija filma. Najradosniji događaj bila je svečana dodjela nagrada “Mali od palube”, na kojoj su proglašeni i predstavljeni najbolji dječji radovi. Svečana dodjela priređena je 2. aprila na „Svjetski dan knjige za djecu“.

 

 

Nakon dramske radionice u Cadmus cineplexu koju su vodili Radmila Knežević, Miloš Boreta, Mirjana Dajičić i Sanja Vilus, održan je književni kviz i radionica koju je vodio dječiji pisac Žarko Vučinić. Na veliku radost učesnika festivala upriličena je i književna radionica „Pisac od palube“ koju je vodio dječiji pisac Uroš Petrović. Nakon toga, uslijedilo je opuštanje uz književnu žurku i Uroševe zagonetke i animacije.

 

 

Posebno zanimljiv segment festivala bio je okrugli sto „Kako razvijamo/sputavamo kreativnost kod djece“ o kojoj su govorili Uroš Petrović, koautor inovativnog programa za vaspitne i obrazovne ustanove “NTC sistem učenja”, logopedica Mirjanka Jović i pedagogica Vesna Bubanja.

 

Posljednjeg dana, učesnici festivala oprobali su se u likovnoj umjetnosti, učešćem na radionici ilustracije sa temom „Moje zamišljeno putovanje“ koju je vodio akademski slikar Simon Vučković, nakon čega su svi uživali u projekciji filma Mia i bijeli lav u Cadmus cineplexu.

 

 

U razgovoru sa Radmilom Knežević predsjednicom NVO „Dramski studio Budva“, saznali smo u kojoj mjeri djeca i mladi danas čitaju i pišu, kao i kakve utiske nosi sa ovogodišnjeg festivala. Zanimalo nas je i kako je došla na ideju da osnuje festival.  

 

"Tu odluku donijela sam prije šest godina, kada sam na dramskim radionicama koje sam vodila, shvatila da se priče i i pjesme koje su djeca napisala mogu pretočiti u drame. Uvidjela sam da postoji veliki broj talentovane djece koja vole da pišu i pokazuju interesovanje za jedan ovakav festival. Knjiga “Obalske i morske pesme i priče” koju sam napisala bila mi je prva asocijajcija za osnivanje festivala čija je glavna tema more, o kome jačamo svijest da može biti duhovno blago za umjetnost. Iza ovog festivala stoji uspješna organizacija koja snosi veliku odgovornost. Za današnju djecu koja vrijeme provode sa mobilnim telefonima i ne okreću se za knjigom, teško je osmisliti sadržaj festivala koji treba da ih zainteresuje na kreativan način", kazala je Knežević.

 

Ona smatra da je jednako važan odabir gostiju i pisaca koji imaju znanje i iskustvo, što je i cilj festivala, da se djeci predstave kvalitetni i prepoznati pisci, kao i da je najvažnije proširiti djeci vidike i dovesti ih do zaključka da je knjiga nešto lijepo.

 

Ovogodišnji konkurs za najbolju priču imao je do sada najveći odaziv. Pristizali su radovi iz cijele Crne Gore, regiona i drugih zemalja. Knežević je istakla da je bilo radova zbog kojih bi se i neki pisci postidjeli, te da su djeca pokazala izrazitu maštu i volju za pisanjem. Neki su bili iz Australije, Franfurkta što je pokazatelj da je festival prepoznatljiv i van granica Crne Gore.

 

"Ove godine sam dobijala pozive lično od djece, što znači da su sami odlučili da se prijave, i da im nije nametnuto od strane drugih. Uspjeh je ako dijete biva podstaknuto nakon konkursa da napiše pjesmu ili priču samostalno. Nije cilj da im pisanje bude profesija, ali će se uvijek izdvojiti neko ko će nastaviti tim putem“, kazala je Knežević.

 

Radmila Knežević

 

Na pitanje kako mladi danas pišu i u kojoj mjeri čitaju, naša sagovornica kaže da postoje djeca koja imaju potencijalni talenat za pisanje, ali ne čitaju dovoljno.

 

„Tada talenat počinje da se gasi, zbog oskudnijeg vokabulara i lošijeg pisanja. Nažalost došli smo u situaciju da imamo veći broj pisaca nego čitalaca. Nevjerovatna činjenica je da se objavljuju knjige bez recenzija. Uvijek je važno imati sugestiju od strane nekog iskusnijeg. Ono što napišem uvijek zatražim mišljenje od dobrih pisaca. Zato je osoba koja stoji potpisana ispod rada nekog djeteta kao mentor, odgovorna za njegove gramatičke i stilske greške.

Knežević je istakla da je bilo radova zbog kojih bi se i neki pisci postidjeli.

 

"Djeca su pokazala izrazitu maštu i volju za pisanjem. Odlučili smo se na uvođenje pohvala djeci. Nije bilo predviđeno, ali smo uvidjeli da su i ti radovi zaslužili da budu pohvaljeni“, kazala je ona.

 

Pitali smo je i kako je došlo do saradnje sa Narodnom bibliotekom Budve.

 

„Festival traje već šest godina. Prve godine održan je u organizaciji NVO “Dramski studio Budva”, bio je podržan od brojnih organizacija koje su prijatelji festivala. Sledeće godine počela je saradnja sa bibliotekom. Započela je sa bivšim direktorom biblioteke Srđanom Duletićem, a zatim se nastavila sa novom direktoricom Milom Baljević. Smatrala sam da je biblioteka mjesto koje je najbolje za okupljanje djece, i da će na taj način biti u prilici da se upoznaju sa kvalitetnim pisicma od kojih mogu mnogo naučiti.

 

 

 

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt