06.10.2019

Promovisana publikacija „Prevaziđimo različitosti“ na temu „Socijalna inkluzija djece i mladih sa smetnjama u razvoju"

" Socijalna inkluzija nije samo uključiti dijete u odjeljenje ili vaspitnu grupu, već se mora mnogo više raditi na tome da ono bude prihvaćeno od strane vršnjaka, nastavnika, vaspitača, kao i roditelja druge djece", istakla je Mirjanka Jović

 

 

 

Povodom obilježavanja Dana cerebralne paralize, u petak je u prostorijama NVO Udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju „Puževa kućica“ Budva pred mnogobrojnom publikom, održana promocija prve publikacije „Prevaziđimo različitosti“ na temu „Socijalna inkluzija djece i mladih sa smetnjama u razvoju“ u izdanju NVO „Sedma sila mladih“ i NVO „Puževa kućica“.

 

Održan je panel na temu „Inkluzija djece i mladih sa smetnjama u razvoju“. Izvršna direktorica NVO "Puževa kućica" Nataša Anastasov istakla je da je cilj projekta poboljšanje položaja djece i mladih sa smetnjama kroz individualni rad stručnih saradnika, ali i podizanje svijesti šire zajednice o značaju inkluzije, skretanje pažnje javnosti na njihov položaj u društvu i zajednici. Ona je dodala da je publikacija izgrađena u okviru istoimenog projekta koji je finansiralo Ministarsvo rada i socijalnog staranja Crne Gore.

 

 

Predsjednica NVO „Sedma sila mladih“ i urednica publikacije Zorica Radenović, istakla je da su u publikaciji objavljeni svi tekstovi i istraživanja nastala tokom projekta, kroz razgovore sa stručnjacima, psiholozima, defektolozima, socijalnim radnicima, predstavnicima lokane uprave, članovima Udruženja, roditeljima, djecom i mladima. Ona je dodala da su, kroz tekstove na temu inkluzije i socijalizacije djece i mladih sa smetnjama u razvoju, ukazali na postojeće stanje i uticali na svijest o značaju iste.

 

- Zahvalila bih se svima koji su doprinijeli publikaciji, a posebnu zahvalnost dugujemo roditeljima djece i mladih sa smetnjama, koji su se odvažili da govore o ovoj problematici, otvorivši nam vrata i pustivši u svoj svijet, u želji da ih bolje razumijemo i prihvatimo - naglasila je Radenović.

 

Ona je istakla da će publikacija doprinijeti prevazilaženju različitosti i predsrasuda o osobama sa smetnjama, te da će ih podstaći da se bore za svoja prava, a javnost na pozitivno promišljanje i djelovanje.

 

Između ostalog, bilo je i riječi o tome koliko je stanovništvo Crne Gore informisano o inkluziji i problemima djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kakav je opšti odnos prema njima, te jesmo li kao društvo dovoljno razvili svijest o njihovim pravima i potrebama.

 

 

Mirjanka Jović, defektolog – logoped, saradnica u Udruženju „Puževa kućica“ i član opštinske Komisije za usmjeravanje djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kazala je da je javnost u Crnoj Gori u značajnoj mjeri informisana o inkluziji, te da se na edukaciji šire javnosti počelo prije dvadeset godina, kroz integrativnu kampanju, koja je imala za cilj uključivanje djece u vaspitno-obrazovni proces. Ona je dodala da, i pored toga što su urađeni značajni pomaci, to nije ni približno onom što su očekivali na početku integrativne kampanje. Prema njenim riječima socijalna inkluzija nije samo uključiti dijete u odjeljenje ili vaspitnu grupu, već se mora mnogo više raditi na tome da ono bude prihvaćeno od strane vršnjaka, nastavnika, vaspitača, kao i roditelja druge djece. 

 

- Tihi otpor se dešava i kod nekih učitelja i nastavnika koji izražavaju negodovanje, jer smatraju da nijesu obučeni kao defektolozi i da ne znaju da rade sa tom djecom. Iz tog razloga, smatram da nama ne fali informisanosti, već nam fali više edukacije -  zaključila je Jovićeva.

 

 

Marija Cimbaljević, defektolog - orinofrenolog i saradnica u Udruženju „Puževa kućica“  kazala je da u Crnoj Gori inkluziju uglavnom shvataju kao uključivanje osoba sa smetnjama u obrazovni proces - škole i vrtiće, te da je malo poznato da se inkluzija odnosi i na užu i širu porodicu, lokalnu zajednicu, ulicu, pa čak i na igru djece u parkiću. Ona je istakla da je porodicama djece sa smetnjama u razvoju već na početku potrebna podrška, što podrazumijeva dobru međusektorsku saradnju, kako ne bi lutali u ostvarivanju prava i određivanju dijagnoze djeteta.

 

Nedostatak obrazovnog sistema u Crnoj Gori, Cimbaljević vidi u tome što škole nemaju angažovane defektologe i specijalne edukatore, koji će pružiti adekvatnu obrazovnu podršku djeci sa različitim oblicima smetnji i, na taj način, ih osposobiti za neki posao, što je jedno od osnovnih prava svih ljudi, pa i lica sa smetnjama u razvoju. Ona je naglasila da je potrebno mnogo toga još uraditi kako bi se uticalo na svijest o značaju i ulozi inkluzije, te da je jedan od načina upravo informisanje javnosti putem publikacija, tribina i predavanja.

 

 

Nataša Stanković, fizioterapeut istakla je da je rad sa djecom u institutima često vremenski ograničen i svodi se na fizičke vježbe bez emotivnog unošenja. Kako je kazala, veoma je važno da djeca sa smetnjama, tokom vježbanja, osjete da su prihvaćeni, kao i da oni nas priihvate, kako ne bi došlo do strahova i povlačenja.

 

Ona je istakla da, kada je cerebralna palaliza u pitanju, javnost nije u dovoljnoj mjeri informisana, te da ima i onih koji je smatraju prenosivom bolešću. Stanković je navela slučaj jedne budvanske škole u kojoj je roditelj zabranio djetetu da se druži sa vršnjakom sa smetnjama u razvoju, smatrajući da boluje od prenosive bolesti.

 

 

Izvršna direktorica Udruženja Nataša Anastasov, na kraju se osvrnula na izostanak adekvatne podrške društva i institucija roditeljima djece sa smetnjama, koji snose ogroman teret, i poručila da, ukoliko želimo da se svrstamo u red razvijenih evropskih zemalja, treba da se pozabavimo ozbiljnom implementacijom zakona.        

 

Na promociji je govorila i Ivona Medigović iz Petrovca, autorka priče " Ne ljutim se" koja je prvi put objavljena u publikaciji, dok je djevojčica Milica Todorović govorila tekst pod naslovom "Državo, čitaj svaki dan šta si potpisala".  

 

Pored članova Udruženja, događaju je prisustvovao veliki broj građana Budve koji nijesu krili oduševljenje organizacijom događaja i publikacijom na temu inkluzije djece i mladih sa smetnjama u razvoju.

 

 

 

 

 

 

 

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt